Petog maja ove godine, navršit će se 20 godina od prestanka proizvodnje najprodavanijeg Volvo modela – serije 240. Tokom 19 godina postojanja, Volvo 240 je proizveden u gotovo 2,9 miliona primjeraka. Automobil, koji je u početku bio kritikovan zbog dosadnog kockastog izgleda, vremenom je postavio međunarodne standarde u području sigurnosti i zaštite životne okoline, osvojio evropski Touring Car šampionat, te prije odlaska u istoriju u maju 1993. godine, postigao kultni status.
Volvo 240, predstavljen je u augustu 1974. godine, kao nasljednik popularne 140 serije modela, te je donio brojne inovativne tehničke solucije na raznim poljima. Posebno treba naglasiti visok nivo sigurnosti, te robustan vizuelni nastup, po uzoru na VESC sigurnosni koncept, koji je Volvo predstavio dvije godine ranije. Taj nastup, uz mnoge druge detalje, podrazumijevao je velike branike, koji su dali karakterističan izgled, naročito prednjeg dijela. Dinamičke i sigurnosne kvalitete novog Volva 240, bile su dobro prihvaćene, ali ne i njegov dizajn, koji je bio ocijenjen kao dosadan i prejednostavan.
Poput prethodnika, serije 140, novi 240 je također dobio luksuzniju izvedbu sa šestocilindarskom motorom oznake 260, ali i neizostavnu karavansku izvedbu. Volvo 245 je praktično postao sinonim karavanskog vozila. Istinski svestran i praktičan automobil, koji je mogao „progutati“ sve što poželite, a ujedno nudio udobnu i zabavnu vožnju, te naravno najviši nivo sigurnosti među automobilima tog vremena.
Postavljanje sigurnosnih i ekoloških standarda
Nakon duge serije sigurnosnih testova, koje je proveo američki NHTSA, ocjenjivanjem modela 240 i njegovih konkurenata, postalo je jasno da Volvo nudi najviši nivo sigurnosti putnika. Ti su rezultati uzeti kao osnova za buduće sigurnosne legislative za sve automobile koji će se prodavati na američkom tržištu.
Istovremeno, Volvo je intenzivno radio na kontroli štetnih emisija, te razvoju oksidirajućeg katalizatora, koji je trebao smanjiti količinu štetnih supstanci koje nastaju sagorijevanjem, kao što su hidrokarboni (HC),ugljen monoksid (CO) i azotni oksidi (NOX) na razuman nivo. Poboljšanje kapaciteta prečišćavanja izduvnih gasova, odnosno efikasan rad katalizatora, zahtijevao je preciznu kontrolu omjera goriva i zraka. Tako je Volvo 1976. godine izumio Lambda senzor – genijalni primjerak inžinjeringa, koji je omogućio katalizatoru da količinu štetnih čestica smanji za preko 90 posto.
Godinu dana kasnije, američka država Kalifornija, uvela je strožije granice za nivo štetnih čestica (hidrokarboni 0,41 g/milji, ugljenmonoksid – 9,0 g/milji, azotni oksidi – 1.5 g/milji), koje su tada bile najoštrije na svijetu. Volvo automobili su korištenjem trostaznog katalizatora i Lambda senzora, ispuštali osjetno manje od predviđenih granica. Emisija azotnih oksida je bila izuzetno niska, pa je Volvo od administracije predsjednika Kartera, dobio i nagradu za pionirski rad na zaštiti životne sredine.
Najbrži karavan na svijetu
Volvo 240 je bio jedan ili čak više koraka ispred svog vremena po pitanju sigurnosti i ekologije, a tokom svoje karijere, konstantno je poboljšavan. Dodate su neke nove tehničke solucije poput turbopunjača i dizelskog motora. Reputacija dosadnog automobila je efikasno izbrisana, kada je Volvo 245 postao najbrži karavan na svijetu. Svojevrsna „leteća cigla“ pomela je konkurenciju na evropskim trkalištima i postala šampion grupe A.
Tokom posljednjih godina postojanja, Volvo 240 je bio u ponudi samo kao karavan sa pet vrata, te je doživio pravu renesansu, jer je postao omiljen među evropskim pripadnicima takozvanog yuppie pokreta. To je bilo naročio evidentno u Italiji, gdje je model 240 Polar, bio najpopularniji automobil među mladim ljudima, te tako postigao kultni status.
Ipak, konačan kraj stigao je 5. maja 1993. godine. Nakon 19 veoma uspješnih godina i 2.862.573 proizvedena automobila (od tog broja 177.402 primjeraka odnosilo se na model 260), Volvo 240 je napravio posljednji naklon, gotovo u isti trenutak kada i predsjednik kompanije AB Volvo, Pehr G Gyllenhammar. On je bio je veliki ljubitelj modela 240, a posjedovao je nekoliko različitih izvedbi, od kojih su neke bile zaista posebne.
Posljednji Volvo 240, proizveden je u specijalnoj skraćenoj izvedbi, samo radi zabave i kao vid zahvale svima koji su radili na razvoju i usavršavanju ovog automobila. Posljednji produkcijski primjerak švedskom kupcu, uručio je P G Gyllenhammar lično, na maloj ceremoniji uz proizvodnu liniju 2:4-2.
Širom svijeta još uvijek se kreće veliki broj priimjeraka Volva 240, a iako su stari najmanje 20 godina još uvijek vjerno obavljaju svoju zadaću. Postoji i veliki broj klubova koji čuvaju baštinu modela 240, baš kao što je ovaj sjajni automobil godinama čuvao budućnost Volvo automobila.
Alfa Romeo MiTo i nije model koji se ne može pohvaliti nekom velikom prodajom, uostalom, kao i čitava marka. Međutim, ono što je, vjerovatno, sigurno, jeste da će MiTo dobiti svog nasljednika, i to 2016. godine. Druga novost je da će ovaj model krenuti sa prodajom na tržištu SAD, ali da bi mogao biti i crossover model.
